Ruske fraze i riječi za putnike
Ruske fraze i riječi za putnike

Video: Ruske fraze i riječi za putnike

Video: Ruske fraze i riječi za putnike
Video: Osnovne riječi i fraze na ruskom #ruskijezik #stranijezici #ruski 2024, April
Anonim
Korisne ruske fraze
Korisne ruske fraze

U većim gradovima Rusije, mnogi ljudi (posebno mlađi Rusi i oni koji rade u uslugama za korisnike) govore engleski. Međutim, i dalje je vjerovatno da ćete se naći u situaciji u kojoj osoba s kojom razgovarate ne zna ni riječ engleskog, posebno ako putujete izvan velikih gradova ili izvan utabanih staza. Imajući to na umu, evo kratkog vodiča za vokabular nekih riječi i fraza koje će vam pomoći da se bolje povežete sa ruskom kulturom i uživate u njoj tokom putovanja.

Važne napomene

Ako ne znate pravu riječ, nemojte paničariti! Poznato je da je ruski jezik teško zapamtiti i izgovoriti. Odaberite nekoliko fraza i zapamtite ih najbolje što možete. Većina ljudi će vas razumjeti čak i ako govorite sa jakim akcentom.

U nastavku ćete pronaći i formalne i neformalne verzije fraza. U Rusiji je uobičajeno da se obraćate nekome koga ne poznajete koristeći formalne verzije, posebno ako je on ili ona stariji od vas, ili tokom bilo kakvog kontakta sa službom za korisnike/javnim zvaničnicima. Imajte na umu ova pravila:

  • Naglašeni slog je označen velikim slovima. Na primjer, u riječi "PoZHAlusta" (molim), drugi slog je naglašen.
  • Rusko "e" zvuči višepoput "e" na kraju glasa "ye"; ne izgovara se kao u engleskim riječima "met" ili "meet."
  • Ruski zvuk "g" je uvijek tvrd (kao u "vrtu," ne kao u "povrće").
  • Ako vidite simbol ['] nakon riječi, to znači da biste trebali ublažiti posljednji suglasnik kao da ćete dodati slovo "i" na kraj riječi, ali onda se zaustavite samo prije radeći to. Na primjer, sa "den'", zamislite da ćete reći "deni", ali zapravo nemojte izgovoriti zvuk "i". Samo izgovorite prvu polovinu. (Ovo nije presudno za izgovor početnika; vjerovatno ćete biti shvaćeni bez obzira na to).

Osnovne ruske fraze

  • Da – Da (da)
  • Ne – Ne (nije)
  • Molim – Molimo (poZHAlusta)
  • Hvala – Spasibo (spaSIbo)
  • Nema na čemu. – Ne za čto. (ne za chto)
  • Enjoy (često se koristi umjesto "nema na čemu" za hranu) – na zdravlje (na zdaROVye)
  • Žao mi je. – Prošu proŝeniâ. (proSHU proSHCHeniya)
  • Izvinite. – Izvinite. (izviNIte)
  • Ne razumijem. – Â ne razumem. (YA ne poniMAyu)
  • Ne govorim ruski. – Â ne govorû po-Russki. (YA ne govoryU po RUSski)
  • Govorite li engleski? – vy govorite po-engleski? (vi govoRIte po angLIYski?)
  • Pomozite mi, molim vas. – Pomogite, molim.(pomoGIte, poZHAlusta)
  • Gdje je kupatilo? – Gdje je tualet? (gde tuaLET?)
  • Jedna karta, molim. – Odin billet, molim. (oDIN biLYET, poZHAlusta)

Pozdrav i mala priča

  • Hello (formalno) – Zdravstvujte (ZDRAstvuyte)
  • Hello (neformalno) – Privet (priVET)
  • Dobro jutro. – Dobroe utro. (dObroye Utro)
  • Dobar dan. – Dobryj dan. (dObriy den’)
  • Dobro veče. – Dobryj večer. (dObriy VEcher)
  • Kako si? – Kak dela? (kak deLA?)
  • Dobro sam, hvala. – Dobro, hvala. (haraSHO, spaSIbo)
  • U redu sam, hvala. – Neploho, hvala. (nePLOho, spaSIbo)
  • Koje je vaše (formalno/neformalno) ime? – Kako vas/tebâ zovut? (kak vas/teBYA zoVUT?)
  • Moje ime je… – Menâ zovut… (meNYA zoVUT…)
  • Drago mi je. – Priâtno poznakomitʹsâ. (priYATno poznaKOmitsa)
  • Goodbye. – Do svidanija. (do sviDAniya)
  • Laku noć. – Dobroj noči. (DObroi NOchi)
  • Do sljedećeg puta – Do vstreči (do VSTREchi)

Uputstva

  • Gdje je…? – Gdje …? (Gde…?)
  • Gdje je metro? – Gdje je metro? (gde meTRO?)
  • Gdje je autobus? – Gdje je autobus? (gde avTObus?)
  • Je li daleko? – Ovo daleko? (eto daleKO?)
  • Idite pravo. – Idite direktno. (iDIte PRYAmo)
  • Skrenite desno. – Povernite na pravo.(poverNIte na PRAvo)
  • Skrenite lijevo. – Povernite na levo. (poverNIte na LEvo)
  • Stanite ovdje, molim. Ostanovite zdesʹ, požalujsta. (ostanoVItes’ zdes’, poZHAlusta)
  • Matu, molim. – Kartu, molim. (KARtu, poZHAlusta)

Eating Out

  • Mogu li dobiti meni, molim? – Može meni, molim? (MOŽNO MENU poZHAlusta?)
  • Stol za dvoje, molim. – Na dvoih, molim (na dvoIH, poZHAlusta)
  • Predjelo – Zakuska (zaKUSka)
  • Salad – Salat (saLAt)
  • Soup – Sup (sup)
  • Chicken – Kurica (KUritsa)
  • Beef – Govâdina (goVYAdina)
  • Riba – Ryba (RIba)
  • Glavno jelo – Gorâčee Blûdo (goRYAchee BLUdo)
  • Desert – Desert (deSSERt)
  • Ja ću imati… – Â budu… (ya BUdu…)
  • Mogu li dobiti čašu… (voda/vino/pivo) – Možno mne stakan… (vina/vody/piva) (MOzhno mne staKAN… [viNA/voDI /PIv])
  • Mogu li dobiti šolju … (čaj/kafa) Možno mne čašku… (čaja/kafa) (MOzhno mne CHAshku… [CHAya/KOfe])
  • Da li imate nešto vegetarijansko? Imate vegetarijanska jela? (u vas est’ vegetariANskiye BLUda?)
  • Mogu li dobiti račun, molim? – Možete ček, molim? (MOzhno chek, poZHAlusta?)
  • Doručak – Zavtrak (ZAvtrak)
  • Ručak – Obed (oBED)
  • Večera – Užin (Uzhin)

Shopping

  • Koliko jeit? – Koliko sto? (skol’ko STOit?)
  • Mogu li platiti? – Možno platitʹ? (MOzhno zaplaTIT’?)
  • Mogu li platiti kreditnom karticom? – Mogu li platiti kreditnu kartu? (MOzhno zaplaTIT’ kreDItnoi KARtochkoi?)
  • Cash – Naličnye (naLICHnie)
  • Knjižara – Knižnyj magazin (KNIzhni magaZIN)
  • Supermarket – supermarket (superMARket)
  • Bakery – Buločnaâ (BUlochnaya)

Indikacije vremena

  • Sada – Sejčas (seyCHAS)
  • Danas – Danas (seGOdnya)
  • Sutra – Zavtra (ZAVtra)
  • Jučer – Včera (vcheRA)
  • Jutro – Utro (Utro)
  • Popodne – Den (den’)
  • Večer – Večer (VEcher)
  • Danas popodne – Segodnâ dnem (seGOdnya dnyom)
  • Večeras – Segodnja večerom (soGOdnya VEcherom)

Preporučuje se: